Vlada FBiH predlaže Parlamentu FBiH produženje rada blokova 4 i 5

Odlukom Vlade o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je zaduženo da tri mjeseca od njenog stupanja na snagu napravi analizu efekta njene primjene, te eventualno predloži korekcije i dostavi ih Vladi Federacije BiH radi upućivanja Parlamentu FBiH.

U skladu s navedenim, a po dostavljenom dokumentu Elektroprivrede BiH, Federalno ministarstvo je napravilo analizu efekta primjene Odluke Vlade Federacije BiH, s napomenom da je u narednom periodu planirano značajno smanjenje proizvodnje električne energije iz termoelektrana zbog ograničenog rada Bloka 4 u  TE „Tuzla“  i Bloka 5 u TE „Kakanj“,  što proizilazi iz ugovora potpisanog 2015.godine o  ograničenju emisije stakleničkih plinova i smanjenom broju sati  rada ovih blokova.

Ovi proizvodni kapaciteti su, u skladu sa Odlukom, izuzeti iz režima usklađenosti s Direktivom i za njih je definisano da od 1.1.2018. do 31.12.2023. godine, mogu pojedinačno biti  u radu  maksimalno 20.000 sati. S  obzirom na to da su Blok 4 u TE „Tuzla“ i Blok 5 u TE „Kakanj“ pred kraj 2021. godine u periodu pripreme Elektroenergetskog bilansa (EEB) već bili prešli 90 posto odobrenog fonda sati, njihov rad je planiran samo u 2022. i 2023. godini i to s vrlo malim fondom sati i posljedično malom količinom proizvodnje.

EEB-om planirana količina bilansnih viškova iz EEB-a za 2022. godinu je prilično upitna s obzirom na to da su zalihe uglja krajem 2021. godine iznosile 119,3 hiljada tona, a EEB je bilo predviđeno 200 hiljada tona.

Izlaskom iz pogona ovih blokova već ove godine, a radi iskorištenja preostalih sati rada do maksimalno 20.000, značilo bi i značajno smanjenje rezerve u proizvodnom portfoliju. S obzirom na starost ostalih termoblokova u proizvodnom sistemu Elektroprivrede BiH, njihove česte neplanirane izlaske iz pogona zbog kvarova, a u nedostatku rezerve u sistemu, značilo bi kupovinu električne energije na tržištu po izuzetno visokim cijenama s ciljem zadovoljenja potreba domaćih kupaca i ispunjenja ugovornih obaveza. Uz to, došlo bi do gubitka izvora toplinske energije za sistem daljinskog grijanja Tuzle, Kaknja i Lukavca, s dalekosežnim okolišnim posljedicama po okolišni aspekt u regionu Tuzle i Kaknja, kao i klimu. Značajno bi bile smanjenje isporuke uglja za potrebe rada termoelektrana iz rudnika u sastavu Koncerna, a što ugrožava poslovanje pojedinačno svakog rudnika, te pravednu tranziciju ugljenih regiona. Ovim bi Elektroprivreda BiH bila dovedena u tešku situaciju.