Termoelektrane
Termoelektrana “Tuzla”
Izgradnja kompleksa Termoelektrane realizirana je etapno, u periodu od 1959. do 1978. godine. Proizvodnja električne energije počela je 1963. godine, puštanjem u pogon Bloka 1, snage 32 MW.
Detaljnije 
Termoelektrana “Kakanj”
Izgradnja Termoelektane je vršena etapno, u periodu od 1947. do 1988. godine. Proizvodnja električne energije je počela 1956. godine puštanjem u pogon blokova 1 i 2.
Detaljnije Hidroelektrane
na Neretvi
Područje sliva rijeke Neretve s energetskog gledišta je jedno od najznačajnijih u Bosni i Hercegovini. Morfologija terena u području sliva i neravnomjerne padavine prouzrokuju u zimskom i proljetnom periodu nagle pojave velikih voda sa znatnim proticajima. Srednji prirodni godišnji proticaj u Mostaru je 197,4 m ³/ sec.
Hidroelektrana „Jablanica“
Hidroelektrana „Jablanica“ je prvo i najveće hidroenergetsko postrojenje izgrađeno na rijeci Neretvi. Građena je u dvije faze od 1947. do 1955. i od 1955. do 1958. godine. Proizvodnja električne energije u HE „Jablanica“ započela je u februaru 1955. godine. Nakon izgradnje bila je najveći hidroenergetski objekat u bivšoj SFRJ.
Detaljnije 
Hidroelektrana „Grabovica“
Akumulacija HE Grabovica nastala je izgradnjom betonske brane visoke 60 m i prostire se dužinom od oko 11 km od brane u naselju Grabovica do odvodnih kanala HE Jablanica u naselju Jablanica. Akumulacija je izduženog oblika sa izrazito malom širinom, tako da se uglavnom nalazi u kanjonu Srednje Neretve.
Detaljnije 
Hidroelektrana „Salakovac“
Izgradnja Hidroelektrane trajala je od početka 1977. godine do decembra 1981. godine. HE „Salakovac“ je uključena u elektroenergetski sistem sa 220 kV dalekovoda: HE „Salakovac- Kakanj“ i HE „Salakovac – Mostar 3“.
Detaljnije Distribucije
Djelatnost distribucije električne energije organizirana je u pet distributivnih dijelova.
JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, kao vlasnik Dozvole za rad -Licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti distribucije električne energije, ovlašteno je da obavlja djelatnost distribucije električne energije na području Federacije Bosne i Hercegovine na područjima Bosansko-podrinjskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona, Kantona Sarajevo, Srednjobosanskog kantona, Tuzlanskog kantona, Unsko-sanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, preko elektrodistributivnih objekata i postrojenja (vodova, transformatorskih stanica i rasklopnih postrojenja), naponskog nivoa 35 kV, 20 kV, 10 kV i 0,4 kV, koja su u njegovim osnovnim sredstvima ili na kojima ima pravni osnov eksploatacije.
U vlasništvu JP Elektroprivreda BiH je osam distributivnih hidroelektrana, ukupne instalirane snage 13 MW. Malim hidroelektranama upravljaju distributivni dijelovi JP EP BiH.
"Elektrodistribucija" Sarajevo
U sastavu ED Sarajevo su poslovnice: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća, Hadžići, Ilijaš i Goražde.
"Elektrodistribucija" Tuzla
"Elektrodistribucija" Tuzla opslužuje oko 176 hiljada kupaca.
U sastavu ED Tuzla su poslovnice: Banovići, Čelić, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Srebrenik, Sapna, Tuzla, Teočak i Živinice.
"Elektrodistribucija" Zenica
"Elektrodistribucija" Zenica opslužuje oko 186 hiljada kupaca.
U sastavu ED Zenica su poslovnice: Breza, Doboj, Kakanj, Maglaj, Olovo, Tešanj,Vareš, Visoko, Zavidovići, Zenica, Žepče, Travnik, Bugojno, Novi Travnik, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Busovača, Fojnica i Vitez.
"Elektrodistribucija" Bihać
"Elektrodistribucija" Bihać opslužuje oko 97 hiljada kupaca.
U sastavu ED Bihać su poslovnice: Bihać, Bosanska Krupa, Cazin, Velika Kladuša, Bužim, Bosanski Petrovac, Ključ i Sanski Most.
"Elektrodistribucija" Mostar
"Elektrodistribucija" Mostar opslužuje oko 36 hiljada kupaca.
U sastavu ED Mostar su poslovnice: Jablanica, Konjic i Mostar.