Cijene ugljika i tranzicija ugljenih regiona - obaveze i izazovi

 EU je već usvojila vremenski okvir za uvođenje Mehanizma za prilagodbu ugljika na granici (CBAM) koji će se primjenjivati i na našu zemlju ukoliko ne budu poduzete potrebne mjere. 

Tokom diskusije je ukazano da će se BiH  suočiti s teretom plaćanja razlike između cijene ugljika u EU i zemlji porijekla ukoliko ne postoji mehanizam određivanja cijene ugljika za proizvode u čijoj proizvodnji se 

on intenzivno koristi, a koji su proizvedeni u zemljama van EU i koji su namijenjeni za izvoz u Uniju, što se može odraziti  i na izvoz električne energije proizvedene sagorijevanjem uglja i može dovesti u nevoljan položaj djelovanje sektora rudarstva.  

Svjesna novih okolnosti Elektroprivreda BiH  je 2021.godine, uvela interni obračun troškova CO₂ koji podrazumijeva samonametnuti mehanizam interne cijene za emisije iz rada termoelektrana, kao prijelaznu mjeru s ciljem olakšavanja  provedbe planova smanjenja emisija.

„JP Elektroprivreda BiH se konceptom internog obračuna troškova CO₂opredijelila za rezervaciju sredstava i stvaranje internog fonda za potrebe tranzicije u pravcu dekarbonizacije. 90 miliona KM koliko smo prikupili u protekle dvije godine, već je angažovano za relizaciju tri fotonaponske elektrane, od kojih će dvije biti na rudarskim površinama“ kazao je prof. Mustafa Musić, naglašavajući da će određivanje cijena ugljika u slučaju izostanka pravovremenih i potrebnih mjera u BiH, imati dalekosežne posljedice posebno na privrednike čije se poslovanje bazira na izvozu u zemlje EU. 

Učestvujući na panelu posvećenom temi „Provođenje pravedne tranzicije regiona bogatih ugljem“, tokom kojeg je diskutovano o sveobuhvatnom pristupu pronalaženja alternativa za sektor rudarstva i socijalnom aspektu kao mogućoj kočnici u provedbi  pravedne tranzicije, dr. Anes Kazagić je govorio o aktivnostima mapiranja područja bogatih ugljem, koje je Elektroprivreda BiH samostalno provela 2020.godine.

„Rezultat tih aktivnosti pokrenutih s ciljem iznalaženja načina za korištenja potencijala rudarskih područja u druge svrhe, su projekti 300 MW fotonaponskih elektrana na rudarskim površinama s precizno isplaniranom disperzijom snage i projekti biomase“ rekao je dr. Kazagić, dodajući da je Elektroprivreda BiH u skladu s obavezama naše države u postizanju karbonske neutralnosti 2050.godine, posebnim dokumentima precizirala dinamiku budućeg rada rudarskih kapaciteta u okviru Koncerna EPBiH uobzirujući  socijalni aspekt definisanjem  rješenja za uposlenike.      

Učesnicima  panela predstavljena je Mapa puta za pravednu tranziciju regija bogatih ugljem, koju je izradilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u saradnji sa nadležnim državnim i entitetskim institucijama i tehničku pomoć Svjetske banke, čime je Bosna i Hercegovina postala prva zemlja u regionu koja je pripremila ovakav dokument čije se usvajanje od strane  Vijeće ministara očekuje do juna 2023. godine.

Drugog dana samita razgovarano je i o cyber sigurnosti u energetskom sektoru, kapacitetima zaštite i načinima za unapređenje sistema odbrane od budućih napada.

Energetski samit u BiH 2023 završava se 28.aprila panelom  posvećenom elektromobilnosti.