Korigovan Finansijski izvještaj o poslovanju za 2023.godinu - gubitak 331 milion KM

„Nova Uprava Elektroprivrede BiH dužnost je preuzela 24.08.2023. godine. Stanje koje smo zatekli je bilo poražavajuće. Elektroprivredu BiH  smo preuzeli u lošem stanju s minusom u iznosu 50 miliona KM, umanjenom količinom uglja, rudnicima u problemima. Odmah po imenovanju detaljno smo analizirali stanje, izradili Revidovani plan poslovanja za 2023.godinu, izvršili korekciju Finansijskog izvještaja i poduzeli brojne aktivnosti na smanjenju troškova, zaustavljanju pada proizvodnje uglja u rudnicima Koncerna. U ovako složenim uslovima smo uspjeli za četiri mjeseca prethodne godinez, smanjiti troškove za 16 miliona KM.“, izjavio je dr. Buljubašić.

Početkom 2023. godine, prethodna Uprava Elektroprivrede BiH je uputila pismo upozorenja tadašnjoj Vladi FBiH u kojem su najavili gubitak u poslovanju za 2023. godinu. Umjesto planirane dobiti od 116 miliona KM, Uprava je najavila gubitak u iznosu 90 miliona KM za prošlu godinu. Najavljeno je i smanjenje prihoda za 243 miliona KM, što je u konačnici dovelo do toga da je ukupni rezultat za 2023. godinu bio za 207 miliona KM lošiji od planiranog. U navedeni iznos nisu uračunati negativni efekti koji će biti iskazani naknadno u Izvještaju o procjeni ulaganja u rudnike i rješavanja pitanja nerealizovanih projekata.

“Ukupni gubitak u 2023. godini je 331 milion  KM - 140 miliona KM gubitka prema finansijskom izvještaju, 117 miliona KM zbog procjene ulaganja u rudnike i 69 miliona KM gubitka zbog ispravke vrijednosti potraživanja od RMU Zenica. Događaji koji utiču na konačan izvještaj, desili su se nakon predaje izvještaja s iskazanim gubitkom u iznosu 140 miliona KM. Ispravka izvještaja se moralo izvršiti u skladu sa zakonskim propisima i međunarodnim računovodstvenim standardima.” naglašava dr. Buljubašić.

Ulaskom rudnika u Koncern 2009. godine, gubici rudnika iznosili su 32 miliona KM. Na kraju 2023.godine,  svi rudnici u Koncernu  poslovali su s gubitkom u iznosu 117 miliona KM.

Ukupni akumulirani gubitak rudnika u Koncernu na kraju 2023. godine je 1,053 milijarde KM. 

Trend pada proizvodnje električne energije ilustruje podatak da je prethodnih godina Elektroprivrede BiH  raspolagala s više od 2.000 GWh bilansnih viškova za prodaju u prosjeku, a 2023.godina je okončana sa svega 52 GWh viškova za prodaju. Razlozi  su nedostatak uglja, hidrologija i starost postrojenja.

U oktobru 2023. godine, nova Uprava je izradila Revidovani plan poslovanja za 2023. godinu, kojim je projiciran gubitak do kraja godine u iznosu 80 miliona KM, manji u odnosu na predviđanja  prethodne Uprave. Razlika od ove projekcije do predaje prvog izvještaja se odnosi na rezervisanja za sporove, neplanirani finansijski rashod u vezi kreditnih ugovora sa bankama, kupovinu električne energije zbog nedostatka uglja. 

U prvih pet mjeseci mandata, aktuelna Uprava je pokrenula restrukturiranje RMU “Zenica” zbrinjavanjem 199 rudara i pokušajima postizanja uslova za samoodrživo poslovanje. Međutim,  to nije bilo dovoljno. RMU “Zenica” je od septembra prošle do januara ove godine, ostvario prihod oko 3 miliona KM, ukupni rashodi iznosili su 15 miliona KM, dok su troškovi za plate bili 10 miliona KM. Odluka o privremenoj obustavi rada u pogonu Raspotočje iz aprila ove godine je po računovodstvenim standardima projektovala gubitak u iznosu 69 miliona KM za Elektroprivredu BiH , zbog zakonske obaveze Elektroprivrede BiH  za ispravkom potraživanja.

Prilikom formiranja Koncerna 2009. godine, procjena vrijednosti udjela u rudnike je bila 82 miliona KM. Međutim, Elektroprivrede BiH  je do kraja 2023. u rudnike uložila 344 miliona KM. Ova ulaganja su bila neizbježna, jer bez njih  u prethodnom periodu ne bi bilo proizvodnje uglja niti proizvodnje električne energije u termoelektranama. Funkcionisanje rudnika je neophodno i u narednom periodu ali na način da proizvode količine uglja prema planu poslovanja, da  samostalno funkcionišu i pozitivno posluju. U procjeni ulaganja to bi moglo dovesti do pozitivnog izvještaja, što će u knjigovostvenom smislu značiti dodatni prihod za Elektroprivredu BiH  u odnosu na sadašnja očekivanja.

Proizvodnja uglja u 2009. godine bila je 5,2 miliona tona, sa 10.460 radnika  i produktivnošću  500 t/radniku, dok je 2023. godine ostvarena proizvodnja  3,1 milion tona, sa 5.311 radnika i produktivnosti 580 t/radniku. U 2023.godini, ostvarena proizvodnja električne energije je manja za 1.000 GWh, a isporuka uglja iz rudnika Koncerna je bila manja za milion tona. 

U Izvještaju nezavisnog procjenitelja izražena je umanjena vrijednost u iznosu  117 miliona KM i to za rudnike “Kreka” (82 miliona), “Zenica” (44 miliona) i “Gračanica” (jedan milion), dok su ostali rudnici imali  pozitivnu procjenu pa  je u preračunatom iznosu konačan  gubitk 117 miliona KM. S obzirom na evidentan trend pada proizvodnje uglja,  2020. godine se moralo pristupiti postupku javne nabavke uglja van rudnika Koncerna kako bi se ostvarila proizvodnja elelektrične energije u skladu s elektroenergetskim bilansom. Prošla godina, okončana je s proizvodnjom  3.5 miliona  tona uglja  od planiranih 4,5 miliona tona.

Važan iskorak po pitanju proizvodnje električne energije predstavljaju prosumeri, odnosno   kupci koji su ujedno i proizvođači električne energije za vlastite potrebe. 

Generalni direktor dr.Buljubašić ukazuje da su pred kompanijom značajni izazovi u najvećoj mjeri vezani za  pravednu tranziciju, CBAM, ETS, Berza i drugi, naglašavajući da je usvojena  Strategija razvoja JP Elektroprivreda BiH do 2050. godine, a u skladu sa Sofijskom deklaracijom i Pariškim sporazumom. 

U narednom periodu predstoje značajna ulaganja u Blok 4 TE Tuzla i Blok 7 TE Kakanj u iznosu cca 450 miliona KM, dok će za projekat odsumporavanja biti potrebno obezbjediti  cca 200 miliona KM. Predviđena ulaganja u izgradnju obnovljivih izvora energije do 2030.godine  su u iznosu 1,5 milijardi. 

Generalni direktor dr.Buljubašić posebno ističe i značaj  restrukturiranja kompanije koje će biti pokrenuto  provedbom zakonske obaveze  izdvajanja djelatnosti distribucije u 2025. godine.