ETS u BiH – izazovi, očekivanja, imperativi
U okviru panela o temi „Sistem trgovanja emisijama (ETS)“ koji je Evropska unija uvela 2005. godine, kao osnov svoje klimatske politike koji se pokazao uspješnim u smanjenju emisija na isplativ način, učesnici Energetskog samita 2024 ukazali su da bi uvođenje ovakvog sistema u BiH uz osiguranje smanjenja emisija i pomaka u usklađivanju s pravnim tekovinama EU, moglo značajno smanjiti uticaj CBAM-a, jer se troškovi ugljika koji se plaćaju u zemlji odbijaju od CBAM-a.
Istovremeno, uvođenje sistema bi omogućilo ostvarenje prihoda od aukcija, koji se mogu reinvestirati u
projekte vezane za klimu i energiju, uključujući mjere koje bi ublažile uticaje
energetske krize ili bile u vezi s pravednom tranzicijom, posebno u regionima
uglja.
Imajući u vidu da je zahvaljujući primjeni ETS-a u EU, emisija i proizvodnje električne i toplotne energije i industrijske proizvodnje smanjena za 34,6%, a prihod ostvaren od aukcija u periodu 2013-2022.godina iznosio više od 140 milijardi eura, panelisti su istakli da je za ostvarenje značajnog ekonomskog uticaja na BiH, imperativ za našu zemlju poduzmanje potrebnih koraka kako bi razumjela potencijalni model EU ETS koji će se primijeniti, uključujući MRVA, i priprema za dalju implementaciju.
„Uspostava ETS BiH, kompatibilnog s EU ETS, i s uključenim odgovarajućim fleksibilnim opcijama koje će omogućiti održivost elektroprivrednih kompanija i privrede, u interesu je svih sudionika u BiH, i moguća je samo uz bolju interakciju domaćih nadležnih autoriteta, glavnih emitera, kao i komunikaciju s Evropskom komisijom i Energetskom zajednicom“, kazao je Anes Kazagić, rukovodilac Sektora za strateški razvoj EPBiH.
Drugog dana Energetskog samita 2024, parlamentarci iz BiH učesnici panela posvećenog pravednoj energetskoj tranziciji, govorili su o neophodnim reformama koje će osigurati napredak naše zemlje ka održivom razvoju, posebno u kontekstu većeg korištenja obnovljivih izvora energije. Tokom razgovora je istaknuto da su se svi nivoi vlasti u BiH obavezali da će doprinijeti implementaciji Agende za održivi razvoj 2030, kao i Zelene agende i Sofijske deklaracije uz isticanje da je energetska kriza 2022. godine, ukazala na potrebu obezbjeđenja energetske sigurnosti, i u tom smislu, poduzimanja mjera energetske efikasnosti i većeg korištenja obnovljivih izvora energije.
O izazovima i mogućnostima ulaganja u obnovljive izvore, razvojnim projektima, postojećim problemima i mogućim rješenjima, inovativnim pristupima strukturiranju finansija koji su se pokazali efikasnim u ublažavanju finansijskih izazova, te o novim strategijama za trgovinu električnom energijom u BiH, diskutovano je na panelu o temi „Investiranje u postrojenja na obnovljive izvore energije“
Kako odgovoriti na povećanu proizvodnju iz obnovljivih izvora, razgovaraće se na panelu „Usklađivanja razvoja mrežnih kapaciteta i distribuirane proizvodnje“ u kojem će učestvovati Džemo Borovina, rukovodilac Sektora za pristup mreži, upravljanje i mjerenje EPBiH. Završni dan Energetskog samita 2024 biće posvećen i razvoju tržišta električne energije u regiji.