Berza električne energije – put ka tržištu EU

„BiH je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nema aktivno tržište i sada je vrijeme da usvoji državni zakon o električnoj energiji, kako bi omogućila pokretanje vlastitog dan-unaprijed tržišta i spajanje sa regionalnim berzama“, rekla je Francesca Hsie, direktorica USAID odjela za energetsku infrastrukturu za region Evrope i Evroazije, naglašavajući da organizovana veleprodajna tržišta električne energije integrisana sa panevropskim, pružaju priliku zemljama da privuku nove investicije, posebno iz oblasti obnovljive energije, podstaknu tranziciju na čistu energiju i ojačaju energetsku sigurnost i otpornost. 

Posljednja teme ovogodišnjeg Samita bila je posvećena pitanju raspoloživosti kapaciteta za povezivanje obnovljivih izvora energije, s kojim se u određenoj mjeri susreću sve zemlje regiona jer, razvoj proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvor  dostiže nivo koji uzrokuje pojavu lokalnih zagušenja u prijenosnim  i distributivnim sistemima. Stoga je fokus diskusije bio na razmjeni informacija i procjeni rada elektroenergetskog sistema u uslovima povećanog broja zahtjeva za priključenje obnovljivih izvora u prijenosnu i distributivnu mrežu u BiH i regiji, te regulatornom okviru u vezi s troškovima povezivanja i povećanjem kapaciteta mreže kao i o mogućnostima njegovog unapređenja.

Panelisti su ukazali na činjenicu da su razmišljanja o zelenoj energiji najčešće u kontekstu vejetroturbina i solarnih panela, pri čemu su promišljanja o dalekovodima, kontrolnim centrima ili transformatorima kao relevantnim uslovima, rijetkost.   

Prvi preduslov za provedbu  zelene tranzicije i implementaciju seta energetskih zakona, je izrada strategije razvoja elektroenergetske mreže,  kako Elektroprijenosa BiH tako i tri ODS-a i međusobno usklađivanje, kazao je tokom panela Džemo Borovina, rukovodilac Sektora za pristup mreži, upravljanje i mjerenje EPBiH.  „Sistem bilansiranja proizvodnih objekata u BiH nije transparentan i Elektroprivreda BiH je kao najveći snabdjevač i do sada najveći proizvođač električne energije, apsolutno zapostavljena što će je dovesti u neravnopravan položaj u odnosu na ostale elektroprivrede i investitore u energetski sektor“, istakao je Borovina.

Postojeće distributivne mreže pojedinih operatora distributivnog sistema se u velikoj mjeri razlikuju po nivou opremljenosti, kadrovskoj osposobljenosti i investicionim kapacitetima, mada ni najbolji među njima nemaju zadovoljavajuće resurse. Operatori distributivnog sistema se nalaze u istorijskom procesu potpune transformacije svojih operativnih i poslovnih modela, i oni sami ne mogu iznijeti tu tranziciju. Potrebna je široka podrška, jer su investicioni, kadrovski i tehnički zahtjevi izuzetno veliki. Zbog toga se planiranje distributivnih sistema mora podići najmanje na nivo na kome je sada planiranje prijenosnih  sistema, i razvoj mreže mora uvijek da bude barem jedan korak ispred razvoja proizvodnje i potrošnje, rečeno je tokom panela o temi  „Usklađivanje razvoja mrežnih kapaciteta i distribuirane proizvodnje“.